Pasionirani zaljubljenik u prirodu i lovstvo, Anton Bolonić nije samo predsjednik Lovačkog društva, već i pokretač mnogih ideja koja unapređuju lovstvo,  lovni turizam, ali i ekološke standarde i brigu o održivom lovstvu. Tijekom njegovog mandata „Orebica“ je stabilizirala svoje financije, sve lovne jedinice ostvaruju financijske pluseve, uređuju lovišta i lovačke domove, ostvaruju izvanrednu suradnju s jedinicama lokalne samouprave, osobito kada je riječ o održavanju broja neželjene divljači koja nanosi štetu poljoprivrednicima.

Bolonić je i nepresušni izvor ideja, a jedna od njih je i da lovstvo na Krku preraste u gospodarsku djelatnost koja bi dala još jedan zamah razvoju otoka Krka. Naravno, takva djelatnost nipošto ne smije ugroziti opstanak životinjskih vrsta na Krku i njihovih staništa.

Bolonić je i pokretač redizajnirane web stranice kojom ostvaruju veću vidljivost poslovanja Lovačkog društva, njihove aktivnosti i komunikaciju s lokalnim jedinicama samouprave kao i transparentnost financijskog poslovanja, do čega im je osobito stalo. Bolonićev moto je da sve mora biti po zakonu čega se oduvijek držao i kao dugogodišnji menadžer u turizmu i sada ka o predsjednik „Orebice. Bio je to povod za razgovor u kojem otkriva planove razvoja koji uvijek moraju biti u skladu s potrebama društvene zajednice i očuvanjem prirodnih bogatstava otoka Krka.

Anton Bolonić

• Započnimo razgovor s pitanjem o ustroju i organizaciji „Orebice“ jer dobra organizacija preduvjet je uspjeha?

AB -U sastavu LD „Orebica su Lovne jedinice „Kamenjarka“ Baška,

„Fazan“ Dobrinj,“Kamenjarka“ Kornić, „Šljuka“ Krk, „Zec“ Malinska, „Šljuka“ Omišalj, „Jastreb“ Punat, „Fazan“ Vrbnik. Od tri lovišta dva su državna, a jedno je županijsko.  Zakupnik lovišta je „Orebica“, a lovne jedinice love kao i prije, unutar granica katastarskih općina.

Svaka lovna jedinica ima svoje prihode koje ostvaruje od članarine i lovnog turizma. Imamo Lovnu gospodarsku osnovu i osam izvoda za svaku lovnu jedinicu.

Definirali smo troškove zakupa lovišta, vođenja knjigovodstva i zajedničke troškove kao i troškove participacije lovnih jedinica. Ključ je broj lovaca, površina, lokalitet i bonitet lovišta.

Prihodi od lovnog turizma čine 60 posto prihoda “Orebice“

• Lovni turizam postaje sve značajnija stavka u prihodima „Orebice“. Što činite za unapređenje te sve razvijenije grane turizma kao i za očuvanje životinjske populacije i biljnih vrsta koje mogu biti ugrožene lovnim turizmom?

AB-Gotovo 60 posto ukupnog prihoda „Orebice“ dolazi od lovnog turizma. Najviše lovaca čine Talijani, njih 150, koji love šljuke. To su ptice selice koje su u prolazu na otoku Krku, od studenog do veljače. Strogo je propisan dnevni odstrel šljuke, koji ne smije ugrožavati njihov opstanak.

Lovci koji posjećuju naša lovišta moraju imati hrvatsku lovnu iskaznicu, rezervirati lovne dane, pratnju lokalnih lovaca, a psi u lovu moraju imati rodovnicu, međunarodnu putovnicu i moraju biti mikročipirani. Lovna etika i lovni kodeks su u skladu s međunarodnim lovnim kodeksima , nalažu brigu o životinjama i njihovim staništima. To je najvažniji zadatak svakog lovca pa tako i lovaca turista. Lovačko društvo „Orebica“ strogo poštuje  vrijeme lova u kontroliranim uvjetima i surađuje sa svim sudionicima na tržištu lovnog turizma. Pripremamo pakete usluga lovnim turistima, vodeći računa da ti aranžmani budu u skladu s lovnom etikom.

Zaustavljen rast neželjene divljači

• Posljednjih desetljeća velik problem čini takozvana „neželjena“ divljač. Radi se pretežno o divljim svinjama i čagljevima koji uzrokuju velike štete Kako izlazite na kraj s tim problemima?

AB -To su alohtone vrste koje su preplivale na otok gdje nisu imale prirodnih neprijatelja pa se njihov broj snažno povećavao na štetu divljači poput zeca ili fazana.  Također, čine veliku štetu ratarima i stočarima. Budući da na Otoku ima sve manje poljoprivrednika nastale su neprohodne šikare u kojima su te životinje našle staništa. Jako je teško do njih doći kad se sklone u šikaru. Ipak, mnogobrojnim koordiniranim akcijama uspjeli smo svesti njihov broj na održivu razinu.

Velike štete od divljih svinja i čagljeva

• Čagalj koji je na Krk došao 2016. godine za stočare je još veći problem. Vrlo su lukavi, ali i krvoločni. Čagalj je zapravo vukopas, po svojoj veličini je između vuka i lisice. Oni ne love onoliko koliko im je potrebno već zakolju cijelo stado i ne vraćaju se po ostatke hrane.

• Lov nije samo sport već i gospodarska djelatnost. Da li na otoku Krku idete u tom smjeru?

AB -Najveći hendikep za razvoj lova kao gospodarske djelatnosti je nepostojanje klaonice na otoku Krku.   Godišnje odstrijelimo oko tisuću divljih svinja i nemamo uvjeta za spremanja te lovine u gospodarske svrhe. Zbog toga nemamo registriranu proizvodnju. S mesom od lova podmirujemo štete poljoprivrednicima i stimulacije lovcima.

Klaonica uvjet razvijanja lovstva u gospodarsku djelatnost

• Po mom mišljenju budućnost lova na Krku je lov kao gospodarska djelatnost, a prvi korak u tom smjeru je gradnja klaonice gdje će se moći obrađivati meso i plasirati na tržište, zaključio je Anton Bolonić.

                                                                   Jadranka Jurčić

• Više od 100 godina obitelj Bolonić razvija lovstvo otoka Krka

   

  U obitelji Bolonić tradicija lovstva započinje 1921. godine, povratkom iz Amerike djeda  Antona i Ivana Bolonića,  istaknutih članova „Orebice“.

  Svoja znanja, iskustva, ljubav prema prirodi i lovu prenio je na svoja tri brata i na sinove koji su također bili lovci.

  Anton Bolonić  treća je generacija lovaca u toj obitelji, a stopama predaka krenuo je i njegov najstariji unuk. Najmlađi Bolonićevi unuci, osamnaestogodišnji blizanci, spremaju se nastaviti obiteljsku tradiciju. Unuci su već četvrta generacija lovaca u toj obitelji koja se već više od sto godina bavi lovstvom na otoku Krku.

Gostiona IL cacciatore

Lovni turizam otoka Krka započinje oko 1869.

Iako nema pisanih dokumenata o početku lovnog turizma fotografija restorana Il cacciatore ( Kod lovca ),  snimljena te 1869. , svjedoči o dolasku talijanskih lovaca na Krk.

Četrdeset godina Lovačkog društva „Orebica“ Krk

Osam Lovačkih društava na otoku Krku, okupljenih u Lovačkom savezu otoka Krka, utemeljili su, 1987. godine  zajedničko Lovačko društvo „Orebica“ Krk, zadržavajući pritom vlastiti identitet u okviru Lovačkog društva. To znači da će „Orebica 2027. godine proslaviti 40 godina postojanja. Osnivanje Lovačkog društva na nivou otoka Krka pokazalo se povijesnim jer je obilje administrativnih poslova koje su, svaka za sebe, obavljale lovne jedinice stavljeno pod „zajedničku kapu“ Lovačkog društva „Orebica“ što je znatno olakšalo poslovanje. Time je povećana funkcionalnost lovstva na otoku Krku, unapređena je briga o lovištima, ali i održivi izlov divljači. Lovačko društvo „Orebica“ sudjeluje u upravljanju Lovačkim savezom PGŽ-a, pa svako Lovačko društvo u Županiji ima svog predstavnika u Savezu, među njima i Orebica“.